Građani Crne Gore sve više jedu uvoznu hranu. Tako je za prvih deset mjeseci ove godine uvezeno 354,9 miliona eura hrane, pića i duvana, dok je ukupan crnogorski izvoz (u svakom sektoru) iznosio 302,1 miliona eura. Za generalnog direktora i vlasnika mesne industrije "Goranović" Đorđija Goranović toliki uvoz je opravdan "ukoliko je ta roba našla kupce na crnogorskom tržištu". Ove godine je najviše hrane, pića i duvana uvezeno iz zemalja CEFTA, u iznosu od 299,3 miliona eura. Iz zemalja Evropske unije uvezeno je te robe u vrijednosti od 94,7 miliona eura, što čini oko 33 od sto ukupnog uvoza, iz Sjedinjenih Američkih Država 923.000 eura, Kine 777.000, a iz Japana 10.000 eura. Za deset mjeseci uvezeno je živih životinja u vrijednosti od 20 miliona eura.
Građani Crne Gore sve više jedu uvoznu hranu. Tako je za prvih deset mjeseci ove godine uvezeno 354,9 miliona eura hrane, pića i duvana, dok je ukupan crnogorski izvoz (u svakom sektoru) iznosio 302,1 miliona eura.
Za generalnog direktora i vlasnika mesne industrije "Goranović" Đorđija Goranović toliki uvoz je opravdan "ukoliko je ta roba našla kupce na crnogorskom tržištu".
Prema podacima MONSTATA-a, ove godine je najviše hrane, pića i duvana uvezeno iz zemalja CEFTA, u iznosu od 299,3 miliona eura. Iz zemalja Evropske unije uvezeno je te robe u vrijednosti od 94,7 miliona eura, što čini oko 33 od sto ukupnog uvoza, iz Sjedinjenih Američkih Država 923.000 eura, Kine 777.000, a iz Japana 10.000 eura.
Za deset mjeseci, prema statističkim podacima, uvezeno je živih životinja u vrijednosti od 20 miliona eura. Za skoro deset miliona eura porastao j e uvoz mesa i mesnih prerađevina. Tako je za to potrošeno oko 67,6 miliona eura. Zanimljiv je podatak da je za mlijeko, mliječne proizvode i jaja ove godine do sada iz uvoza stiglo robe u vrijednosti od 42,7 milio na eura. Ti proizvodi spadaju u one sa prilično kratkim rokom upotrebe, pa je pitanje zar je i u tom sektoru nekonkuret nost prisutna.
Iz uvoza je stiglo ribe i prerađevina za 9,6 miliona eura, žitarica i proizvoda od žitarica za 48,2 miliona, povrća i voća za 31,4 miliona, šećera, proizvoda od šećera i meda za 10,1 miliona, kafe, čaja, kakaa i začina za 30,1 miliona, stočne hrane za 15,1 miliona, ostalih proizvoda za ishranu 23,2 miliona. Pića i duvana je uvezeno za 55,8 miliona.
Pad uvoza hrane u Crnu Goru je zabilježen kod povrća i voća, šećera i meda, kafe, čaja i začina, kao i kod uvoza živih životinja, dok su ostale kategorije na nivou prošle godine ili u blagom povećanju.
Podaci koji oslikavaju koliko i iz kojih zemalja uvozimo hranu koju svaki dan postavljamo na trpezu nijesu zanemarujući. Činjenicu da nam proizvodi koje bi u "normalnim uslovima mogli da proizvedemo u izobilju dolaze sa drugih kontinenata, generalni direktor i vlasnik mesne industrije "Goranović" Đorđije Goranović ocijenio je kao razumljivu.
"Ako je ta roba prolazila na crnogorskom tržištu, onda je opravdan toliki uvoz. Ali ako to pogledamo iz drugog ugla, da li bi Crna Gora mogla da supstituiše toliki uvoz, onda je odgovor apsolutno da", kazao je Dnevnim novinama Goranović.
On je naglasio da u narednom periodu, domaći proizvođači moraju jačati svoju konkurentnost. Govoreći o za petinu manjem izvozu robe, Goranović je kao najveći razlog naveo činjenicu da Kombinat aluminijuma posluje smanjenim kapacitetima.
"Budući da Crna Gora najviše izvozi aluminijum, mislim da je to uzrok 20 odsto manjeg izvoza nego u istom periodu prošle godine", dodao je Goranović.